Ima li smisla realizirati solarnu elektranu bez poticaja Fonda?

Ugradnja solarne elektrane danas je isplativija nego ikad. Ipak, početno ulaganje za mnoge je nemali udar na kućni budžet. Prema istraživanju Zelene energetske zadruge provedenom u 2022., više od 90% građana odlučnih oko ugradnje čeka na poticaje za solarne elektrane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) kako bi umanjili trošak, ali i što više skratili razdoblje povrata ulaganja. 

U odnosu na dosadašnje poticaje za solarne elektrane gradova i županija, Fond nudi veće postotke sufinanciranja. Raspon sufinanciranja iznosi 40% – 60% – 80%, a odobren postotak ovisi o razvijenosti područja na kojem se prijavitelj nalazi. Sredstva pokrivaju troškove nabave i ugradnje opreme solarne elektrane, a dodjeljuju se na temelju dokaza samostalnog plaćanja, što znači da trošak koji želite pokriti putem Fonda prvo morate platiti sami.

Prilikom prijave na Javni poziv Fonda, neophodno je da je objekt legaliziran, a potrebno je unaprijed riješiti i vlasništvo objekta i priključka. Osim toga, potrebno je unaprijed izraditi glavni projekt solarne elektrane te ishoditi suglasnost za ugradnju HEP ODS-a. Sufinanciranje solarne elektrane kroz Fond moguće je isključivo za objekte koji imaju izrađen energetski certifikat i izvješće o provedenom energetskom pregledu odgovarajućeg energetskog razreda (za kontinentalni dio Hrvatske energetski razred A, B ili C, a za Primorje energetski razred A ili B). 

Prilikom samostalnog financiranja realizacije solarne elektrane, potrebno je napraviti gotovo sve korake kao i u slučaju korištenja poticaja, izuzev izrade energetskog certifikata i izvješća o energetskom pregledu čija je tržišna cijena 1.000-3.000 HRK.

Za usporedbu samostalnog financiranja i financiranja uz poticaje Fonda, kao primjer smo uzeli solarnu elektranu snage 5,6 kW za obiteljsku kuću u Zagrebu.

Samostalnim financiranjem ulaganje u elektranu ove snage vratilo bi se za 9,8 godina. Ovisno o responzivnosti svih dionika u procesu realizacije elektrane (korisnik, HEP, izvođač), proces od izrade projekta do ugradnje trajao bi do 4 mjeseca.

Kada bi se ista solarna elektrana financirala uz poticaje u iznosu od min. 40% ukupnog troška, trošak opreme i ugradnje iznosio bi oko 35.000 HRK. Razdoblje povrata ulaganja u ovom bi slučaju bilo znatno kraće – oko 5,7 godina, no sam proces realizacije bi trajao oko tri puta dulje, ako računamo da ste s pripremom za prijavu krenuli barem tri mjeseca prije otvaranja Javnog poziva, odnosno ako računamo razdoblje čekanja na prijavu, čekanja na objavu rezultata te samu realizaciju. 

Poticaji Fonda mogu dosta skratiti razdoblje povrata ulaganja u solarnu elektranu, a kućnom budžetu sačuvati i do 64.000 HRK (u slučaju aktualnog Javnog poziva). Ipak, ne postoji garancija da ćete ostvariti poticaje ako se uspješno prijavite, posebno u pozivima u kojima prijave funkcioniraju po principu “najbrži prst”. Odbijajuća okolnost može biti i to da morate imati vlastita sredstva za ulaganje i prije nego se odobri sufinanciranje. Uzimajući u obzir kontinuirani godišnji rast cijena električne energije, ali i aktualnu energetsku krizu koja dodatno destabilizira cijene električne energije, razdoblje povrata ulaganja u solarnu elektranu postaje sve kraće. Fond je zato olakotna okolnost, ali ne bi trebao biti presudan faktor pri donošenju odluke o ovom ulaganju.